Peti dan - Izbori za EU parlament, Bostonske eksplozije i Fenomen lijenosti
ANKICA ČAKARDIĆ: Rođena je u Rijeci 1977. Diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine gdje je i doktorirala 2008. godine radom "Moderna politika i ne-čovjek". Od 2004. do 2007. bila je zaposlena kao profesorica filozofije, logike, etike i hrvatskoga jezika i književnosti u XVIII. gimnaziji (Zagreb). Od 2007. radila je na Odsjeku za kulturne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a od svibnja 2010. godine je docentica na Katedri za socijalnu filozofiju Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja istraživanja kojima se bavi su socijalna filozofija i filozofija politike, filozofija roda i feministička teorija, filozofija kulture i teorija anarhizma.
NADEŽDA ČAČINOVIĆ: Redovita profesorica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u slovenskoj obitelji u Budimpešti, gdje je otac bio savjetnik u jugoslavenskoj vojnoj misiji u Mađarskoj. Ime je dobila po Nadeždi Krupskoj, Lenjinovoj supruzi. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani. Studirala je filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (filozofiju i komparativnu književnost). Od 1976. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistentica pa kao docentica (1985.), izvanredna profesorica (1989.) te redovita profesorica (1998.).
SREĆKO HORVAT: Teoretičar, filozof i semiolog. Dosad je objavio tri knjige: 'Protiv političke korektnosti'. 'Od Kramera do Laibacha, i natrag', 'Znakovi post-modernog grada'. 'Prilog semiologiji urbanizma' i 'Totalitarizam danas'. Član je uredništva Europskog glasnika, Tvrđe i Zareza u kojem ima i kolumnu "Protiv političke korektnosti". Na hrvatski je s njemačkog i engleskog preveo djela i radove Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka i drugih.
NINO RASPUDIĆ: Rođen je u Mostaru 3. studenog 1975. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a maturirao u Trevisu (Italija). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine diplomirao je filozofiju i talijanski jezik i književnost, a 2004. godine i magistrirao radnjom "'Slaba misao' i postmodernistička poetika u suvremenoj talijanskoj prozi". Znanstveni je novak na katedri za talijansku književnost od 2000. godine. Bavi se suvremenom talijanskom književnošću u horizontu postmodernog mišljenja.
OGNJEN ČALDAROVIĆ: Rođen je u Zagrebu 1947. Diplomirao je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1971), gdje je magistrirao (1977) i doktorirao (1980). Zaposlen je kao redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se urbanom sociologijom i sociologijom okolice. Više je puta boravio na znanstvenom usavršavanju u inozemstvu: Nizozemska (1974), Austrija (1976), SAD (1987, Fulbrightova stipendija akademske godine 1982/83. i 1993/94.).
NADEŽDA ČAČINOVIĆ: Redovita profesorica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u slovenskoj obitelji u Budimpešti, gdje je otac bio savjetnik u jugoslavenskoj vojnoj misiji u Mađarskoj. Ime je dobila po Nadeždi Krupskoj, Lenjinovoj supruzi. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani. Studirala je filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (filozofiju i komparativnu književnost). Od 1976. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistentica pa kao docentica (1985.), izvanredna profesorica (1989.) te redovita profesorica (1998.).
SREĆKO HORVAT: Teoretičar, filozof i semiolog. Dosad je objavio tri knjige: 'Protiv političke korektnosti'. 'Od Kramera do Laibacha, i natrag', 'Znakovi post-modernog grada'. 'Prilog semiologiji urbanizma' i 'Totalitarizam danas'. Član je uredništva Europskog glasnika, Tvrđe i Zareza u kojem ima i kolumnu "Protiv političke korektnosti". Na hrvatski je s njemačkog i engleskog preveo djela i radove Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka i drugih.
NINO RASPUDIĆ: Rođen je u Mostaru 3. studenog 1975. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a maturirao u Trevisu (Italija). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine diplomirao je filozofiju i talijanski jezik i književnost, a 2004. godine i magistrirao radnjom "'Slaba misao' i postmodernistička poetika u suvremenoj talijanskoj prozi". Znanstveni je novak na katedri za talijansku književnost od 2000. godine. Bavi se suvremenom talijanskom književnošću u horizontu postmodernog mišljenja.
OGNJEN ČALDAROVIĆ: Rođen je u Zagrebu 1947. Diplomirao je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1971), gdje je magistrirao (1977) i doktorirao (1980). Zaposlen je kao redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se urbanom sociologijom i sociologijom okolice. Više je puta boravio na znanstvenom usavršavanju u inozemstvu: Nizozemska (1974), Austrija (1976), SAD (1987, Fulbrightova stipendija akademske godine 1982/83. i 1993/94.).