Treća povijest: Pad carstva Inka
- 10 years ago
Treća povijest: Pad carstva Inka
Španjolski konkvistador, pomorac i istraživač Francisco Pizzaro, godine 1502. odlazi u zapadnu Indiju ne bi li tamo našao sreću. Postaje gradonačelnik grada Paname te kreće na ekspedicije na jug. Na drugoj ekspediciji, godine 1527., sa skupinom konkvistadora dolazi do današnjeg Ekvadora. Krenuli su iz Paname, na jug ih je gonila želja da nađu zemlju u kojoj ljudi jedu i piju iz zlatnih posuda i gdje je zlato jeftinije od željeza. Na tom putu susreću se s prijetećim i stranim krajolikom, bolestima, iscrpljenošću, oskudicom, stalno se sukobljavajući s domorodačkim stanovništvom. Bili su u tako jadnom stanju da ih je guverner pozvao da se vrate u Panamu. Tada je Pizarro izvukao mač i njime povukao crtu po zemlji i rekao: Prijatelji i drugovi! Na onoj su strani patnja, glad, golotinja, olujne kiše, zapuštenost i smrt; na ovoj strani bezbrižnost i zadovoljstvo. Tamo leži Peru sa svojim bogatstvima; ovdje je Panama sa svojim siromaštvom. Izaberite, svaki od vas, što najbolje pristoji svakom Kastiljcu. Što se mene tiče, ja idem na jug. Rekavši to, zakoračio je preko crte. Nakon Pizarra još je dvanaest ljudi prešlo tu crtu. Zemlju u koju su došli nazvali su Peru. Nakon toga, morali su natrag. Pizarro će se vratiti u Novi svijet, godine 1532. kada će na čelu vojske od 180 ljudi i 37 konja u bici kod Cajamarce srušiti najmoćniju državu u Novom svijetu. Kako su Pizarro i njegovih 180 konkvistadora uspjeli srušiti carstvo Inka koja se protezalo na 4000 kilometara? To je tema večerašnje Treće povijesti.
Gost u studiju je antropolog prof. dr. sc. Stašo Forenbaher s kojim urednik i voditelj emisije Dario Špelić razgovara o susretu vladara carstva Inka Atahualpea i Pizarra kada su u kasno poslijepodne 15. studenog 1532. Francisco Pizarro i njegovi ljudi ušli su u Cajamarcu. O ovoj temi govore i povjesničar doc. dr. sc. Hrvoje Gračanin, prof. dr. sc. Vesna Degoricija, dr. med. te politologinja prof. dr. sc. Lidija Stanišić Kos.
• Novinar: Vedran Kursar
• Redatelj: Vladimir Kleščić
• Urednici: Lada Džidić i Dario Špelić
Španjolski konkvistador, pomorac i istraživač Francisco Pizzaro, godine 1502. odlazi u zapadnu Indiju ne bi li tamo našao sreću. Postaje gradonačelnik grada Paname te kreće na ekspedicije na jug. Na drugoj ekspediciji, godine 1527., sa skupinom konkvistadora dolazi do današnjeg Ekvadora. Krenuli su iz Paname, na jug ih je gonila želja da nađu zemlju u kojoj ljudi jedu i piju iz zlatnih posuda i gdje je zlato jeftinije od željeza. Na tom putu susreću se s prijetećim i stranim krajolikom, bolestima, iscrpljenošću, oskudicom, stalno se sukobljavajući s domorodačkim stanovništvom. Bili su u tako jadnom stanju da ih je guverner pozvao da se vrate u Panamu. Tada je Pizarro izvukao mač i njime povukao crtu po zemlji i rekao: Prijatelji i drugovi! Na onoj su strani patnja, glad, golotinja, olujne kiše, zapuštenost i smrt; na ovoj strani bezbrižnost i zadovoljstvo. Tamo leži Peru sa svojim bogatstvima; ovdje je Panama sa svojim siromaštvom. Izaberite, svaki od vas, što najbolje pristoji svakom Kastiljcu. Što se mene tiče, ja idem na jug. Rekavši to, zakoračio je preko crte. Nakon Pizarra još je dvanaest ljudi prešlo tu crtu. Zemlju u koju su došli nazvali su Peru. Nakon toga, morali su natrag. Pizarro će se vratiti u Novi svijet, godine 1532. kada će na čelu vojske od 180 ljudi i 37 konja u bici kod Cajamarce srušiti najmoćniju državu u Novom svijetu. Kako su Pizarro i njegovih 180 konkvistadora uspjeli srušiti carstvo Inka koja se protezalo na 4000 kilometara? To je tema večerašnje Treće povijesti.
Gost u studiju je antropolog prof. dr. sc. Stašo Forenbaher s kojim urednik i voditelj emisije Dario Špelić razgovara o susretu vladara carstva Inka Atahualpea i Pizarra kada su u kasno poslijepodne 15. studenog 1532. Francisco Pizarro i njegovi ljudi ušli su u Cajamarcu. O ovoj temi govore i povjesničar doc. dr. sc. Hrvoje Gračanin, prof. dr. sc. Vesna Degoricija, dr. med. te politologinja prof. dr. sc. Lidija Stanišić Kos.
• Novinar: Vedran Kursar
• Redatelj: Vladimir Kleščić
• Urednici: Lada Džidić i Dario Špelić